Popis stvari koje je trebalo ispraviti i/ili nadopuniti bio je poveći. Prva stvar je svakako sudbina glavnog negativca drugog dijela, čarobnjaka Sarumana, koji je u kino verziji bio kompletno izbačen iz filma, što je razljutilo i fanove i samog tumača uloge Christophera Leeja. Saruman se u ovoj verziji vraća u jednoj od najboljih 'tolkienovskih' scena u trilogiji uopće (izvedba samog Leeja je vrhunska, a efekti odzvanjanja njegovog glasa zastrašujući), iako mu je sudbina promijenjena u odnosu na knjigu zbog već mnogo puta spominjanog kompletnog izbacivanja "Čišćenja Shirea". Dodane samostalne sekvence su i Kuće Izlječenja, susret družine s Ustima Sauronovim i Frodovo putovanje do Raskrižja. Ostale scene su uglavnom mnoštvo već poznatih sa po nekoliko strateški dodanih rečenica dijaloga, pa su na taj način prošireni mnogobrojni detalji poput slavlja u Rohanu, Merryjeve prisege kralju Theodenu, Aragornovog susreta sa Oathbreakerima, Gandalfovog dvoboja sa Kraljem-Vješcem te, između ostalog, Jacksonovih favorita ? nekolicine random dekapitacija.
Također su mnogi odnosi među likovima produbljeni, npr Gandalfa i Pippina, Faramira i Eowyn, Aragorna i Eowyn i mnogih drugih uz uporabu svega nekoliko pravih rečenica na pravom mjestu. Na taj način je ispravljena i isjeckanost prethodne verzije, koja je svakih par trenutaka pomicala fokus sa jedne skupine likova na drugu. U ovoj verziji se taj osjećaj gubi jer nove scene praktički nisu dodane već samo vraćene tamo gdje im je i mjesto.

Međutim, čak i ovo izdanje, u trajanju od četiri sata ne postavlja neke stvari na mjesto. Neću se previše obazirati na činjenicu što nema Čišćenja Shirea, jer tim podatkom baratamo već četiri godine, ali i osim toga ima par većih i manjih propusta koji ne funkcioniraju u samom filmu. Najveći od njih bi bio Denethor, koji još uvijek ostaje lud sam po sebi, o njegovom Palantiru i upotrebi istog nema ni riječi, sve ostaje na sitnoj naznaci koju smo dobili još prije godinu dana u kino verziji. Od sitnijih bi osobno izdvojio to što se Jackson nije odlučio na nekakvu naraciju na kraju filma koja bi pojasnila daljnji životni put barem preostalih članova Družine (još tri minute filma ne bi previše zasmetale budući da smo upravo prosjedili četiri sata (ili u slučaju nekih entuzijasta, 11 i kusur sati), dok ostali spadaju u domenu osobnog ukusa ili količine fanatizma s kojim krećete u analizu filma (u odnosu na knjigu)  tako sam npr. čuo prigovore o sudbini Usta Sauronovih (čitava sekvenca je po meni mogla trajati barem još onoliko koliko traje) ili o snazi Kralja-Vješca protiv Gandalfa, a slabosti istog pri jednom jedinom Merryjevom udarcu. Doduše, kada radite ekranizaciju djela od nekih tisuću-tisuću i pol strana neke kompromise morate napraviti, pa čak kad film traje desetak sati u produženim verzijama, i zasigurno ne možete pogoditi očekivanja baš svih višemilijunskih fanova knjige.

Sa tehničke strane film je besprijekoran, bilo da se radi o vizualnim efektima, kostimima, zvučnoj podlozi ili nečem potpuno desetom. Zasluge za sve navedeno idu tvrtki WETA koja se od ''Prstenove Družine'' naovamo nametnula kao jedan od autoriteta na svjetskoj razini po pitanju vizualnih i inih efekata, bilo CGI (najočitiji primjer svakako Gollum, ali i niz drugih poput Balroga ili olifanta), bilo izrade raznoraznih predmeta (oklopa, mačeva, šljemova) ili maketa. Jedan od mnogobrojnih detalja kojima se može dočarati detaljnost izrade i predanost poslu, a koji je mene osobno oborio s nogu, su sedam krugova na koricama Pippinovog mača, koji predstavljaju sedam razina Minas Tiritha. Dojmu uvelike pridonosi i zbilja fenomenalan soundtrack potpisan od strane sada već dvostrukog oscarovca Howarda Shorea, pomoću kojeg si, slušajući samo glazbu, možete točno dočarati što se u tom trenutku dešava na ekranu.

Dodaci (koji se nastavljaju na one iz specijalnih verzija prvih dvaju filmova) su priča za sebe; dva diska sa otprilike tri sata materijala na svakom. Tu zbilja ima svega i svačega... Kako su autori adaptirali knjigu u scenarij (i zašto su i kako pojedine dijelove promijenili), o treningu konja, vizualnim efektima, kostimografiji, premijerama filma diljem svijeta, o oproštaju ekipe i mnogih drugih, ali i o problemima pri postprodukciji (uglavnom nove ideje Petera Jacksona pred sam kraj). Pri gledanju ovih dodataka naprosto fascinira količina truda koja je uložena u izradu ovog filma, vremenska količina utrošena u izradu raznoraznih predmeta, danonoćna izrada maketa (do najsitnijih detalja). Jedino što iritira je to što se na svakom koraku spominje kako je baš SVE što se tiče postprodukcije dovršeno u posljednji čas, netom prije nego je film poslan distributerima. Na posljednjem/četvrtom disku se također nalazi i dokumentarac o Cameronu Duncanu, mladom novozelandskom filmašu koji je poslužio Fran Walsh kao inspiracija za tekst odjavne pjesme ''Into the West'', te njegova dva kratka filma. Svemu ovome pridodajte i brojku od četiri kompletna audio komentara (dakle ni manje ni više nego 16 sati) i dobijete otprilike 22 sata dodataka (kojima se naravno zbog opsežnosti možete uvijek vraćati).

Da zaključim, radi se o zbilja veličanstvenom izdanju, bilo da govorimo o samom filmu ili popratnim materijalima, kojih je u izobilju. Izdanju koje vjerojatno spada među nekolicinu najboljih DVD-ova izdanih do sada uopće.
S obzirom na kvalitetu izdanja možete se jedino zapitati - što još čekate? ;)