"Namjera mi je bila napraviti autentični film o kriminalcima talijanskog podrijetla. Kako su živjeli, kako su se ponašali, način na koji su se odnosili prema svojim obiteljima, te kako su proslavljali svoje svečanosti i rituale..."
(Francis Ford Coppola)

"Oduvijek sam zamišljao KUMA kao priču o jednom velikom kralju koji ima tri sina. Najstariji je posjedovao naivno djetinjasti i ljepuškasti izgled, drugi čežnju i agresivnost dok je trećeg karakterizirala spretnost i sposobnost zapovijedanja..."
(Francis Ford Coppola)

Topao i pun ljubavi. Istovremeno brutalan, nasilan, odlučan i lepršav portret obiteljskog rituala i časti. Izuzetno šokantan prikaz obračunavanja u svijetu kriminala. Sve te suprotnosti dijelovi su fascinantnog, klasičnog Coppolinog dvodijelnog kriminalističkog epa koji sadrži cjelovitu priču o obitelji /OBITELJI/ Corleone svrstavajući se u najupečatljivija ostvarenja svjetske kinematografije. Dominirajuća ravnoteža napetosti u obiteljskim odnosima i prijateljstvu medu okrutnim svijetom kriminala upravo je i neobično zanimljiv sa svim svojim kontradikcijama. Čast i ponos. Odanost. Ali i nasilje, brutalnost i ubojstva kao sredstva koja streme jednom jedinom cilju - moći.

Početkom sedamdesetih ništa nije nagovještavalo ono što je Coppolu kasnije odvelo u legendu, medu najkreativnije i najuspješnije filmske autore današnjice. Coppoli, potpuno nespremnom, ponuđena je režija "Kuma", bestsellera Marija Puzoa. Sinopsis romana, do tada nepoznatog Puzoa, otkupio je producent Albert S. Ruddy za 35 000 US$ (kasnije Puzo dobija za doradu još 100 000 US$ i mali postotak od prikazivanja) mnogo prije no što je roman uopće postao bestseller. Ruddy je u početku planirao film osrednjeg budžeta (2 milijuna US$, a kasnije je odobrio 6) i angažirao Coppolu pošto mu je odgovarao redatelj kojeg bi lako mogao kontrolirati. No, prevario se. Coppola nije osoba koju je lako kontrolirati. Potanko ispitujući projekt, pozdravlja priču vidno impresioniran vizionarski pretpostavljajući kakav će uspjeh i komercijalni efekt imati (od premijernog prikazivanja u ožujku 1972. film je počeo puniti filmske kase obarajući sve rekorde, jednako obožavan od publike i od kritike).

Proučavajući i predstavljajući snagu moći u korupciji, ljudskim odnosima, časti i ponosu u labirintu vlastitih kanona, "Kum" istovremeno nudi čitav niz novih, talentiranih glumačkih imena filmskog svijeta: A1 Pacina, James Caana, Diane Keaton i Roberta Duvalla - koji su se odlično uklopili u glumačku elitu na čelu sa veteranom Marlonom Brandom. Medutim, nije sve išlo tako lako. Coppola je odmah na početku odbio sugestije da don Vita Corleonea tumače Burt Lancaster, Orson Welles, George C.Scott ili pak Edward G.Robinson, insistirajući da tu ulogu tumače dvojica najvećih glumaca engleskog govornog područja: Laurence Olivier ili Marlon Brando. Olivier je imao obaveza i prevagnulo je to što je sam Coppola želio Branda, ekscentričnu filmsku zvijezdu upamćenu po brojnim hirovima (jedan od njih uslijedio je i nakon dobivanja Oscara za glavnu mušku ulogu u "Kumu", šaljući "stanovitu" Indijanku Sacheen Malo Pero (u stvari, riječ je o glumici mariji Cruz) da ga primi u njegovo ime protestirajući na taj način protiv teške situacije američkih Indijanaca). Svim redateljevim zahtjevima je udovoljeno. Nastao je film bogat temama i karakterima, izvrsno urađen i nije mogao no dobiti same superlative. Bilo je zadovoljstvo upoznati izmišljeni, gorući image fotografije Gordona Willisa i detalje njegove prirodne, zarazne atmosfere. Isto tako, izvanredna glazba Nina Rote u svakom trenutku dočaravala je atmosferu i tempo radnje i likova.

Snaga "Kuma" izmedu ostalog leži i u tragičnoj sudbini Michela Corleonea. Premda usmjerava svoj život u drugom, boljem pravcu, nezavisnom i poštenom, stjecajem okolnosti postaje glavna ličnost u kriminalističkom okruženju obiteljskog imperija.

Uspoređujući "Kuma" sa "Kumom 2" može se primijetiti kako je drugi dio ponudio novi i bogati, gotovo osamljeni ali nadasve despotski život Michaela Corleonea, te vraćanje u prošlost iz života njegova oca, talijanskog emigranta. I drugi dio postigao je veliki uspjeh, postavljajući Coppolu, snažnog i nikad sigurnijeg redatelja, u samo središte filmske industrije.

Financijski uspjesi dvaju "Kumova" pomogli su mu da se više posveti studiju American Zoetrope putem kojeg je poticao mnoge talentirane američke i evropske redatelje. Nakon uspješnih filmova u 70-tima, od Coppole se očekivalo slično uspješno razdoblje. Medutim, 80-te su za Coppolu bile kritične, morajući se stalno dokazivati ne bi li preživio.

Uz sve poštovanje Coppolinog rada, uvijek je u zraku lebdjela želja za još jednim "Kumom" što je on uporno izbjegavao ne želeći vezivati svoju sudbinu uz taj film. Razne uprave Paramounta trudile su ga nagovoriti na snimanje trećeg dijela, ali je Coppola mrzio scenarije koji su se udaljavali od originalne priče. Riječ je o scenarijima koji su uz obitelj Corleone vezivali narko-business ili čak umorstvo predsjednika Kennedyja. U trenutku kada je već zagrizao udicu (više su nego izvjesne bile njegove financijske poteškoće iz kojih se mogao izvući samo sigurnim adutima), uporno je insistirao da se pažnja usmjeri prema liku Michaela Corleonea. "Ono što vam ja savjetujem jeste da se usredotočite na Michaela kao starog čovjeka, nekog poput Fausta ili kralja Leara, i uzmite A1 Pacina koji je sposoban za tako tešku ulogu. Na koncu, ona i pripada njemu." U DVD dodacima Coppola dodatno objašnjava: "Oduvijek sam smatrao kako je priča o Michaelu nedovršena, ali nisam želio da to bude treći Kum, već je prva namjera bila snimiti film pod nazivom Smrt Michaela Corleonea. No, kako je Paramount vlasnik imena insistirali su na imenu Kum 3 i ja sam pristao!" (Treba ipak reći da je veća istina kako je s nizom promašaja Coppola upao u financijske poteškoće i nije mogao odbiti ponudu Paramounta). Nakon tih riječi šef Paramounta Frank Mancuso nudi Coppoli ono što nije mogao odbiti - potpunu stvaralačku kontrolu. Uskoro je postalo jasno kako Coppolina umjetnička vizija traži raskošnu, skupu produkciju sa posve drugačijim scenarijem. U siječnju 1989. Coppola od Paramounta dobija 40.000 US$ za osnovnu priču (koju je radio zajedno s Marijom Puzoom u Renou, i legenda govori da su sve spiskali na šampanjac i kockanje) i za procjenu troškovnika. Poslije početnih pogađanja oko budžeta obje su se strane složile oko iznosa od 44 milijuna US$, koji kasnije narastaju na 51 milijun. Ipak, Paramount smatra da se isplati uložiti toliki novac, a Coppola dobiva 5 milijuna US$ za režiju, scenarij i produkciju, plus profit od ukupne dobiti. Snimanje je započelo u studenom 1989. u rimskoj Cinecitti, a sa novčanim problemima suočava se već početkom 1990. Ipak, 31. svibnja film je konačno dovršen u New Yorku a magazin Hollywood Reporter objavljuje kratki izvještaj o "Kumu 3" teškom 55 milijuna dolara. Treći dio "corleoneovske sage o čast i brutalnosti' premijerno je započeo svoje prikazivanje za Božić 1990. u preko 2000 kina širom Amerike...

"Kum je jedan od filmova koji su me motivirali da postanem glumac. To je jedan od najvećih filmova našeg vremena i velika je čast biti njegovim dijelom" reći će Andy Garcija koji tumači ulogu Vincente Mancinija, vanbračnog sina Sonnyja Corleonea i čovjeka predviđenog za ulogu mogućeg (eventualnog) četvrtog "Kuma" (nakon smrti Marija Puzoa očito je kako od toga neće biti ništa). Francisa Forda Coppolu možete voljeti ili mrziti, to je stvar ukusa i izbora, ali njegovi filmovi oduvijek su pronalazili publiku. Mada skeptično iščekivan i na nož od kritike dočekan, Coppolin "Kum 3" još uvijek govori o njemu kao o jednom od najuspješnijih i najenergičnijih filmskih stvaratelja današnjice. Daleko je još od krize koja prijeti toj vrsti. Njegov čvrsti interes i preokupacija nisu vezane samo uz film - rukovodi nekolicinom magazina, lancem restorana i radio-postaja, opsjednut je svojim vinogradom Rutheford u Napa Valleyu i ponosan je na kolekciju vina (etiketa Rubicon je njegova) u svojoj vinoteci. Ono što je najvažnije kod Coppole je upravo to što će svima rado pomoći, jer konačno, mnogi u njemu vide idola a ne veterana. Za vlastite projekte uvijek je spreman ići do kraja, pa čak i do sloma.

Obilježje filmova "Kum 1" i "Kum 2" (koji su se medu fanovima oduvijek promatrali kao jedna cjelina, a i sam Coppola priklonio se tome izdajući 1989. kolekciju pod nazivom "The Godfather: The Complete Epic 1902-1958" koja je premontirana prema kronološkom slijedu događaja sa još 15-20 minuta nikad prikazanog materijala) su u tome što su svijetu donijeli jednu nepredvidljivu i neponovljivu kroniku emigrantske obitelji sa Sicilije koja započinje svoj uspon u američkom kriminalu i od mnogih okarakterizirani kao italo-američka dinastija. Dva filma promatrana kao jedna velika cjelina zasluženo zauzimaju svoje mjesto u povijesti filma. Tijekom cijelog projekta prevladavaju erupcije raspoloženja, karaktera i snažnih emocija, ali i vlastitih poimanja časti. Roman "Kum" bio je bestseller prije nego što se film uopće počeo snimati, a kontroverznost i uzburkanost okruživali su cijelo vrijeme filmsku ekipu. Bilo je protesta od mnogih italo-amerikanaca, od kongresmena i senatora, te njujorškog javnog tužitelja. Italo-američka Liga za građanska prava održala je masovni protestni skup u Madison Square Gardenu želeći promjenu scenarija, a ne jednom su stigle prijetnje atentatima. Prave salve prijetnji i zastrašujućih poruka uzeli su maha, te prisilile autore filma na kompromis. Riječi "mafija" i "cosa nostra" brisane su iz scenarija, a od eventualne dobiti trebala se financirati izgradnja bolnice za sirotinju talijanskog podrijetla. Međutim, producent i redatelj nisu se smeli. Sastavili su briljantnu filmsku postavu iako su se od samog starta lomila koplja oko Branda - prije svega zbog njegove naravi i nestrpljivosti. Pokazalo se kako su kritičari Branda bili u pravu, pošto je već pri probnim snimanjima - po debelim naslagama šminke - pokazivao nervozu. No, kako je snimanje odmicalo, svi su u ekipi postali jedna cjelina, a Brandova uloga pripada krugu nezaboravnih ostvarenja na filmskom platnu - prepuna autoritativnosti u kombinaciji sa (obiteljskim) emocijama, pažnjom i naređenjima koja se bespogovorno izvršavaju. Kod biranja sporednih uloga, naročito kod izbora njegovih sinova, vladalo je mišljenje kako je bolje da to budu (tada) manje poznati glumci autentičnog izraza: James Caan (izvrsni Sonny, anarhični i divlji sin koji bi trebao biti novi Don), John Cazale (smotani Fredo kao da je zalutao u obitelj u kojoj se sva pravila i rasporedi znaju - a to svi znaju i umiju osim njega, podređenog sina koji nema kvalitete vode ali mora biti prisutan), A1 Pacino je upravo ulogom Michaela Corleonea došao do internacionalne slave ali i nezasluženo ostao bez Oscara. 20 godina kasnije Akademija mu se ipak odužila dajući mu jednog Oscara za "Miris žene" (Scent of a Woman) iako ta uloga nije ni blizu njegovim ranijim ostvarenjima i nominacijama (Kum 1 & 2, Serpico, Pasje popodne...). Kasniji izbor Roberta de Nira za ulogu mladog Vita Corleonea pokazao se ispravnim: ostvario je upečatljivu ulogu i osvojio Oscara. Robert Duvall (savršeni consigliere), Talia Shire (ne toliko prisutna kći u obiteljskom imperiju, ali bez nje se jednostavno nije moglo jer je nekoliko antologijskih scena - npr. kad Sonny mlati zeta - vezano za nju), Diane Keaton (izgleda kao stranac u mafijaškom okruženju, ali transformaciju od samozatajne i brižne djevojke do supruge koja hoće promjene, rješava bez problema), Richard Castellano (jedna vrsta obiteljskog ratnog vode i ubojice: hladnokrvan, lojalan i točan), Morgana King (supruga i majka ogledalo je svih supruga i majki u takvom okruženju - nenametljiva, brižna, sveprisutna i puna razumijevanja - sa dubokom brigom za vlastitu obitelj), Sterling Hayden (oličenje svih korumpiranih policajaca), Lenny Montana (obiteljski egzekutor koji mijenja stranu), John Marley (filmski mogul u jednoj od najbrutalnijih i najupečatljivijih scena)... te mnogi drugi odigrali su svoje role velikom vještinom dajući svoj doprinos projektu. Striktni odabir glumaca poštivao se i na manjim, dodatnim ulogama rađenim u maniri i atmosferi vremena u kojem započinju događaji. Svatko je bio inspiracija svakome djelujući kao izvanredno uigrani tim. Njujorška Mala Italija, jezero Tahoe, Las Vegas, Sicilija, Hollywood, Brooklyn - mjesta su korištena u filmu tajnovito se skrivajući od radoznalaca i poštujući autentičnost. Sve je funkcioniralo kao na skicama, sa posebnim posvećivanjem detaljima. Sve skupa pridonijelo je istančanoj atmosferi kojom dominira cijeli film, uz autentičnu scenografiju, kostimografiju, rekvizite i sve ostalo što je pripadalo tridesetim i poslijeratnim godinama ovog stoljeća. Coppola i Puzo surađivali su na scenarijima sva tri dijela, postižući kompaktnost koja je bila nužna. Ritam filma više je legato nego staccato. Lagano lepršajući građena je priča koju su željeli pokazati - a ona je sadržavala kroniku skoro triju generacija, stotinu likova kompliciranih životnih putova i interesa.

Postoji obitelj i postoji OBITELJ, a "Kum" je oboje. Upečatljiva priča o dometima i moći obitelji Corleone ostvarene preko Mafije; ali i priča o ljubavi, ponosu i časti tih ljudi i njihovih privatnosti. Priča započinje (jasno, prva dva dijela promatram kao cjelinu) mladim Vitom Andolinijem (Oreste Baldini) koji bježi u njujoršku Malu Italiju kao osmogodišnji dječak, jedini preživjeli nakon vendete, krvne osvete protiv njegove obitelji na rodnoj Siciliji. Dok kao mladić (preuzima prezime Corleone kao sjećanje na rodno mjesto ali i zbog promjene identiteta) uči kako preživjeti u "poslovanju" vodećih bandi New Yorka, Vito (Robert De Niro) se sve više učvršćuje u operacijama podzemlja, istovremeno učeći o zadovoljstvu nakon čina osvete. Vraćajući se na Siciliju godinama kasnije, navodno zbog posla, uspijeva ubiti lokalnog mafijaškog bossa odgovornog za masakr njegove obitelji. Konačno, sačuvana je, točnije osvećena je obiteljska čast i on se vraća u New York, naglo započinjući svoj uspon ka vrhu mafijine piramide. Postaje perspektivni i poštovani KUM kojeg se svi boje ali i poštuju - don Vito Corleone (Marlon Brando), glava jedne od vodećih, vladajućih obitelji velegrada došavši do ogromne moći. Kada mu sva tri sina odrastu, uključuje ih u poslovanje i odgovornost prema organizaciji kojoj je na čelu. Tu je Sonny (James Caan), najstariji sin predviđen za nasljednika, eksplozivnog karaktera, oštar i gnjevan; Fredo (John Cazale), slab i naivan, pomalo budalasti sin preplašen svime što se oko njega događa; te Michael (A1 Pacino), najmlađi i najobrazovaniji sin kojem je namijenjena guvernerska/senatorska (poštena građanska !?) funkcija, a koji je razapet između obitelji i osjećaja prema njoj, te svoje borbe protiv nasilja, moći i brutalnosti. Don Vito Corleone patrijahalni je poglavar obitelji koji je djeci podario obrazovanje i rigorozna načela sicilijanskog kraja prilagođena zahtjevima američkog načina života. No, njegova prava obitelj zapravo je mnogo šira - njemu se obraćaju za savjete i pomoć, a unatoč tome što je sagradio imperij na izigravanju zakona, don Vito se tim strože pridržava vlastitih. Pri tome imajući na platnom spisku mnoge utjecajne ljude američkog društva. Ipak, medu sicilijanskim obiteljima vlada tek prividna sloga, i u borbi za vlast biti će ugroženi don Vitovi najbliži, čak i on sam. Odbija prihvatiti ostalih pet vladajućih mafijaških obitelji ne želeći sudjelovati u narko-poslovima, pokrećući istovremeno brutalni gangsterski rat koji rezultira napadom na njega. Teško i kritično ranjen prenosi svoju moć i zapovijedi na Sonnyja. Međutim, Michael je taj koji osvećuje oca zbog čega se prisiljen skrivati na Siciliji. Upravo na tom mjestu otkriva sve tajne i žestinu koje su njegovu obitelj motivirale u životu. Tu se zaljubljuje i ženi, ali uskoro njegova supruga pogiba od bombe namijenjene njemu, sasvim slučajno mu spašavajući život u organiziranoj uroti pokrenutoj iz New Yorka. Sonny, kao novi Don obitelji, misli jedino na osvetu i u svojoj eksplozivnosti i neopreznosti ulijeće u klopku naručenog ubojstva. Nakon smrti najstarijeg sina oporavljeni Vito kapitulira i pristaje se udružiti sa ostalim mafijaškim obiteljima u narko-trgovini. Kada se Michael napokon vrati sa Sicilije, preuzima ulogu Dona. Iako mu je svojedobno namijenjena drugačija karijera, sada je on potpuno hladnokrvna osoba, suprotna od one koja je napustila New York. Više to nije osjećajni i pošteni, iskreni Michael Corleone. Ponovo pronalazi Kay (Diane Keaton), svoju ljubav iz koledža i nagovara je da se uda za njega, obećavajući joj kako će poslovanje svoje obitelji usmjeriti prema zakonskim okvirima. Ali tada bolesni don Vito, sada iscrpljen i slab u svojoj moći, umire od srčanog udara i Michael preuzima svu kontrolu. Naređuje ubojstva nekih glavešina njujorških mafijaških obitelji te kontrolirajući svu moć ostaje potpuno sam, nadmoćan i bez konkurencije. On je KUM.

Pokreće bogatstvo i moć Corleonovih u Nevadi, sa Kay i djecom seli se u stalno boravište pored jezera Tahoe. Međutim, ništa ne može prikriti nevolje i raspad njegovog braka. Umjesto usmjeravanja poslovanja obitelji ka legitimnosti, još više se okreće hotelima i kocki, istovremeno planirajući investicije na Kubi. Ovaj potez dovodi ga u vezu sa mafijaškim bossom iz Miamija, Hyman Rothom (Lee Strasberg), koji tajno priprema Michaelovu likvidaciju koristeći svoje najjače, a Michaelovo najslabije oružje - slabost Freda Corleonea. Stalno učeći, pun iskustva i nepovjerenja, Michael pokušava osigurati mir, ali se greškom zapliće u njujorški kriminal što rezultira pokretanjem istrage i suđenja od strane FBI-ja, zbog poslovanja Corleonovih. Kubanska operacija ne uspijeva zbog revolucije u Havani i Michael se vraća u Nevadu zbog savjetovanja sa consiglierom (Robert Duvall). Istovremeno i Kay želi razvod, a Senat ga putem svog tijela (Hearington Organization Crime) i svjedoka pokušava optužiti. Na sudu Michael perfidnom igrom uspijeva dokazati svoju nedužnost i oslobođen je optužbe. U međuvremenu je Kay čvrsta u svojoj odluci kako je njihov brak došao kraju. Napušta ga, a on joj zabranjuje uzeti djecu. Mama Corleone (Morgana King) umire okružena obitelji, a njena smrt samo prividno miri zavađenost unutar obitelji. Connie (Talia Shire je Coppolina sestra a to pokazuje njegov običaj da angažira obitelj u projektima - bilo da je riječ o ocu Carmineu, navedenoj sestri, nećaku Nicolasu ili kćeri Sofiji...) je već dvaput rastavljena i moli oproštaj od Michaela želeći se vratiti kući. Čak se i prognani Fredo vraća, ali moć je jača i Michael mora dokazati svoju dominaciju, eliminirajući sve oni koji su bili protiv njega... a jedan od tih je i Fredo. Svi ostali koji su ga izdali već su zbrisani. Još jednom Michael pobjeđuje, on je KUM, pravi, jedan i jedini. Osamljen prebiva u svom domu pored jezera Tahoe osvrćući se unatrag na svoj život i prošlost. Pamti sretna vremena kada su on i njegova obitelj bili mladi, sa planovima o budućnosti - planovima u kojima je on stajao razapet između svih njih. Međutim, stvarnost je bila mnogo okrutnija ne ostavljajući mu prostora za izbor koji je napravio i putove u koje je zakoračio....

Treći nastavak intelektualne bombe koja kombinira prvorazrednost i komercijalnu isplativost čekao se preko 16 godina. Vrijeme u kojem smo i mi i Coppola ostarili. Smješten je u 1979. godinu i obilježen je povratkom mnogih originalnih uloga i ljudi koji su sudjelovali u stvaranju prva dva dijela. A1 Pacino vraća se kao Michael Corleone, a Diane Keaton još jednom glumi njegovu ženu pošto je Coppoli cilj ponovno ujedinjavanje obitelji. Tajnovito je odsutan Robert Duvall koji ne reprizira ulogu consigliera Toma Hagena (vjerojatno nezadovoljan honorarom, a što je scenaristički vješto riješeno). Umjesto njega izabran je George Hamilton koji pazi na obiteljske financijske interese. Sijed i bolešljiv, Michael sjedi na obiteljskom mafijaškom tronu kao ogorčeni patrijarh. Obitelj je prodala svoja casina i odlučila se za respektabilnija ulaganja poput nekretnina i bankarstva. Kao dio plana da očisti obitelj od grijeha iz prošlosti, Michael predlaže partnerstvo sa Vatikanom. Ali, baš kada je Michael bio blizu realizacije svojih ambicija, obitelj je ugrožena. Pojavljuje se Vincent Mancini (Andy Garcia), nezakoniti sin Sonnyja Corleonea, jedini koji ima snage učiniti ono što je potrebno, te spasiti Michaela i obitelj, čijim on, tako očajnički, želi biti dijelom. Na kraju, Vincent se uspinje na korleonovski vrh kao njegov don za New York, on je novi KUM... "Vincent je mladi revolveraš koji ima vlastitu bandu. Vrlo je bistar u okvirima ulične etike, ali vrlo nepristojan u okvirima civiliziranog svijeta - isto, i njegovo ponašanje i njegovo odijevanje zrači sirovošću, hladnom arogancijom, ali i samopozdnjem. Očajnički želi zaštiti obitelj i postati gangster. On je u tome dobar: to je njegova sudbina. A čovjek ma samo jednu sudbinu - onu koju želi KUM..." (Andy Garcia)


KUM
(THE GODFATHER, 1972. 175 min - osvojen Oscar)
CREDITS: Albert S.Rudy (producent), Francis Ford Coppola (redatelj - nominiran za Oscara), Mario Puzo & Francis Ford Coppola (scenaristi prema Puzovom romanu - osvojili Oscara za adaptirani scenarij), Gordon Willis (fotografija), William H.Reynolds, Peter Zinner, Marc Laub, Murray Solomon (montažeri - nominacija za Oscara), Nino Rota (skladatelj), Carlo Savina (glazbeni urednik), Dean Tavoularis (scenografija), Anna Hill Johnstone (kostimografija - nominacija za Oscara), Phil Rhodes (šminka), Bud Grenzbach, Richard Portman i Christopher Newman (zvuk - nominacija za Oscara)
CAST: Marlon Brando - osvojio Oscara (Don Vito Corleone), Al Pacino - nominiran za sporednu mušku ulogu (Michael Corleone), James Caan - nominiran za Oscara (Sonny Corleone), Richardo Castellano (Clemenza), Robert Duvall - nominiran za Oscara (Tom Hagen), Sterling Hayden (McCluskey), John Maley (Jack Woltz), Diane Keaton (Kay Adams), A1 Lettieri (Solozzo), Abe Vigoda (Tessio), Talia Shire (Connie Rizzi), John Cazale (Fredo Corleone), Gianni Russo (Carlo Rizzi), Morgana King (mama Corleone), Richard Conte (Barzini), Lenny Montana (Luca Brasi), Salvatore Corsito (Bonasera), Alex Rocco (Moe Green), A1 Martino (Johnny Fontane), Tony Giorgio (Bruno Tattaglia), Victor Rendina (Phillip Tattaglia), Simonetta Stefanelli (Apollonia), Corrado Gaipa (don Tommasino)...


KUM 2
(THE GODFATHER, PART 2, 1974. 200 min. - osvojen Oscar)
CREDITS: Francis Ford Coppola, Gray Frederickson i Fred Roos (producenti), Francis Ford Coppola (redatelj - osvojio Oscara), Francis Ford Coppola i Mario Puzo (po Puzoovom romanu - osvojili Oscara za adaptirani scenarij), Gordon Willis (fotografija), Peter Zinner, Barry Malkin i Richard Marks (montaža), Nino Rota i Carmine Coppola (skladatelji glazbe - osvojen Oscar), Carmine Coppola (glazbeni urednik), Dean Tavoularis (scenografija, uz pomoć Angela Grahama i George R.Nelsona - osvojen Oscar), Theodora Van Runkle (kostimografija - nominacija za Oscara)
CAST: A1 Pacino - nominacija za Oscara (Michael), Robert Duvall (Tom Hagen), Diane Keaton (Kay), Robert De Niro - osvojen Oscar za sporednu mušku ulogu (Vito Corleone), Talia Shire (Connie), John Cazale (Fredo), Lee Strasberg - nominiran za Oscara (Hyman Roth), Michael V.Gazzo (Frank Pentangeli), Richard Bright (A1 Neri), Morgana King (mama Corleone), Abe Vigoda (Tessio), Troy Donahue (Merle Johnson), G.D.Spradlin (senator Geary), Oreste Baldini (mladi Vito Andolini), Harry Dean Stanton (FBI agent), Roger Corman (senator)


KUM 3
(THE GODFATHER, PART 3, 1990. 161. min. - nominacija za Oscara)
CREDITS: Gray Frederickson, Fred Roos, Francis Ford Coppola i Charles Mulvenhill (producenti), Francis Ford Coppola (redatelj - nominiran za Oscara), Mario Puzo i Francis Ford Coppola (scenaristi), Gordon Willis (fotografija), Barry Malkin, Lisa Fruchtman i Walter Murch (montaža), Nino Rota i Carmine Coppola (skladatelji), Carmine Coppola (glazbeni urednik), Dean Tavoularis - nominiran za Oscara (scenografija uz pomoć Alexa Tavoularisa, Gary Fettisa i Franca Fumagallija), Milena Canonero (kostimografija), Tom Lucas (šminka)
CAST: A1 Pacino (Michael), Diane Keaton (Kay), Talia Shire (Connie), Andy Garcia - nominiran za Oscara (Vincente Mancini), Eli Wallach (Don Altobello), Joe Mantegna (Joe Zasa), George Hamilton (B.J.Harrison), Bridget Fonda (Grace Hamilton), Sofia Coppola (Mary Corleone), Raf Valone (kardinal Lamberto), Helmut Berger (Frederick Keinszig), A1 Martino (Johnny Fontane), John Savage (Andrew Hagen)


Po tko zna koje gledanje neponovljive kroniku emigrantske obitelji sa Sicilije koja započinje svoj uspon u američkom kriminalu potvrđuje sve viđeno i sve napisano o "Kumu". Na čak pet diskova (1. na jednom, 2. na dva, 3. na jednom + prevedeni bonus disk) u luksuznoj opremi, "Kum: DVD kolekcija" postavila je standarde koji će teško biti dostižni. Priča o filmu svima je poznata, kritike i reakcije također pa riječ-dvije o bonus disku. Svakako je najvažniji dokumentarac (73 min.) "The Godfather Family: A Look Inside", novosnimljeni materijal upravo za potrebe ove kolekcije gdje o filmu govore svi važni akteri koji su sudjelovali u njegovom nastajanju: nedostaju samo Marlon Brando (tko zna odakle potiče njegova ljutnja, odbio se i nakratko pojaviti u Kumu 2) i pokojni John Cazale. Tu se mogu saznati sjajne stvari o nastajanju filma: korištena je prava (odrubljena) konjska glava u jednoj od najšokantnijih scena iz prvog dijela kada Kum šalje filmskom mogulu poruku koju ne može odbiti; skeptičnosti Paramounta koji je Coppoli cijelo vrijeme pripremao zamjenu; Coppolinoj vjeri u Al Pacina kojeg nisu željeli producenti; audicijama uoči prvog dijela za odabir ključnih uloga u kojima sudjeluju Al Pacino, James Caan, Robert DeNiro ... čak i Martin Sheen (!?); Paramountovi prigovori oko nedostatka nasilja zbog čega su namjeravali angažirati posebnog redatelja samo za nasilje; koliko su Kurosawa i Kazan utjecali na Coppolu... Pravo se bogatstvo krije i u odjeljku izbačenih scena - njih je čak 34 (samo jedna, uvodna iz trećeg) - pa je pitanje vremena kada će neki fan sjesti za računalo i montirati vlastitu verziju. Treći dio odložiti sa strane a prva dva (uz izbačene scene) poslagati kronološkim redom. Ništa novog, takva verzija već postoji (potpisnik ovih redova pohvalit će se da je posjeduje) pod imenom "The Godfather: The Epic 1902 - 1959", svojevremeno je emitirana kao serija na američkoj televiziji te izdana na kazetama u ukupnom trajanju od 412 minuta...

Tu je i velika fotogalerija, zatim objašnjenje porodičnog stabla Corleonovih, te posebni razgovori s Coppolom (rad na scenariju i pripreme filma), Puzom (rad na scenariju), Gordonom Willisom (snimatelj), Deanom Tavoularisom (scenograf) te autorima glazbe Carminom Coppolom i Ninom Rotom. Iz ovog dijela najvažnije su Puzove pripreme na (mogućem) četvrtom dijelu koje se ne bi bavilo budućim događajima, već bi se vratilo u 1920. te prikazalo kako se Vito Corleone uspeo na vrh u priči fokusiranoj na lik Sonnyja (trebao ga je tumačiti Leonardo DiCaprio!?). Puzo je napisao pola scenarija te ga poslao Paramountu i Coppoli, ali nakon njegove smrti 1999. očito je kako od toga neće biti ništa - bez suradnje Coppole i Puzoa nema "Kuma", a pitanje je da li je uopće i potreban! I na kraju simpatičan dodatak s akterima obitelji Sopranos koji su dobili u ruke DVD "Kuma" i pripremaju se za gledanje, ali ustanove da im je netko podvalio pirat!?

Što reći na kraju: izdanje koju morate imati u kućnoj filmoteci, kolekcija koja će vam još više približiti sliku o mafiji (i o Americi), obitelji, časti, Italiji, običajima, moći i nasilju. A najviše o filmu kojeg smo voljeli i cijenili sve ovo vrijeme. Jednom je netko napisao da je Coppola (jasno, i Puzo) romantizirao talijansku mafiju ovim filmovima istovremeno glorificirajući njenu moć i nasilje, ali to je napravio maestralno, sa puno duha i osjećaja prema tradiciji i vlastitim korijenima. Samo zbog toga bi mu udruženi Talijani širom svijeta trebali podići spomenik.