| Bez ocjene |
|
| HRVATSKI NASLOV: |
| A.I. - UMJETNA INTELIGENCIJA |
| NASLOV ORIGINALA: |
| A.I. - Artifical Intelligence |
| REŽIJA: |
| Steven Spielberg |
| SCENARIJ: |
| Steven Spielberg prema kratkoj novinskoj priči Briana Aldissa "Super Toys Last All Summer Long" |
| GLAVNE ULOGE: |
| Haley J. Osment, Jude Law, Frances O'Connor, Brendan Gleeson, William Hurt, Sam Robards |
| ŽANR: |
|
Drama /
Znanstveno Fantastični (SF)
|
| PRODUKCIJA: |
| Warner |
| DISTRIBUCIJA: |
| Issa |
| TRAJANJE: |
| 146 min |
| GODINA: |
| 2001 |
| IZDANJE: |
 |
| Još nema komentara na ovu recenziju |
| Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare |
|
|
 |
A.I. - UMJETNA INTELIGENCIJA
(A.I. - Artifical Intelligence) |
|
U bliskoj budućnosti roboti "mecas" ušli su u svakodnevni život. S obzirom da je zbog oskudnih resursa razmnožavanje zabranjeno, znanstvenici dizajniraju dijete - "mecu" koje je dizajnirano da voli roditelje i ne može se reprogramirati. Prvi takav je David (Osment) kojeg na probu uzmu robotički inženjer (Robards) i njegova žena (O'Connor) - roditelji čije je dijete zamrznuto zbog letalne bolesti. Kad pravo dijete bude odmrznuto i izliječeno, roditelji odbacuju Davida.
|
|
| | | |
On počinje lutati podzemljem gdje žive odbačeni mecas, a vodi ga erotski robot Gigolo Joe (Law). U potrazi za ljubavi, David se upućuje u zabranjeni grad, potonuli Manhattan.
Teško je u cjelokupnoj povijesti američkog filma pronaći dva redatelja koji su toliko prepoznatljivi, stalno isti i svoji, a tako različiti kao Stanley Kubrick i Steven Spielberg. Kubrick je bio nesmiljeno hladni analitik, Spielberg je romantični utopist. Kubrick je bio pomalo mizantrop, a svakako autor čiji filmovi s velikom skepsom pripovijedaju o uzaludnim ljudskim pregnućima da iskuju nešto bolje. Spielberg je djetinje čovjekoljubiv, redatelj u čijim filmovima na koncu uvijek dolazi pomirba, iskupljenje i čudo, a to čudo dolazi na krilima transcendencije - svemiraca, vilenjaka, čudotvoraca. Možete li zamisliti kosmičko iskupljenje u Kubrickovom filmu? Mogu li dva umjetnika biti tako različiti kao Kubrick i Spielberg? Kako im je uopće palo napamet raditi zajedno?
|
Oni koji žele provjeriti kakav čudnovati kljunaš može proizići iz ove suradnje, moraju vidjeti "A.I.". "Artificial Intelligence" produkt je čudnovate veze dvojice redatelja, veze koja nije bila prijateljska (jer su se u životu sreli svega desetak puta), a ni istomišljenička, jer su bili tako drukčiji. "A.I" inicijalno je bio Kubrickov projekt, adaptacija kratke novinske priče Briana Aldissa "Super Toys Last All Summer Long" koja je 1969 objavljena u "Harper's Bazaaru" i koju je Kubrick otkupio s nakanom da to bude jedan od njegovih budućih projekata. Od filma nad kojim je grickao olovku puno desetljeće Kubrick je odustao početkom osamdesetih, kad je uvidio da je evolucija specijalnih efekata tako napredovala da bi njegov film pravljen u kubrickovskoj kućnoj radinosti nužno bio nesavršen - a nesavršenost je riječ od koje se Stanley ježio. Zbog svog metoda rada i običaja da film snima godinama Kubrick nije volio raditi s djecom, jer ona imaju ružan običaj da tijekom godinu-dvije odrastu. Postojao je zato drugi redatelj koji obožava raditi s djecom. Bio je to Spielberg. Kubrick mu je ponudio projekt, i otpočele su višegodišnje telefaks-seanse koje su završile Kubrickovom smrću. Spielberg je po hrpi crteža i natuknica dovršio "A.I.", film koji je radio, kako je rekao, "tako što sam za mentora imao duha".
Nakon što pogledate "A.I." nećete više imati dileme čiji film gledate, Kubrickov ili Spielbergov. "A.I." čistokrvni je, nepatvoreni Spielberg, film koji posreduje sve pinokijevske i petarpanovske arhetipove koji su kod Spielberga stalni. Uvodni dio filma u kojem senzibilni robot stiže u kućanstvo u kojem bi trebao biti surogat sina upravo je razorno spilbergovski. Frustracija rasapom obitelji konstanta je čak i u sasvim impersonalnim redateljevim filmovima poput "Jurskog parka", a u "A.I." taj je motiv doveden do bolne izoštrenosti. Drugi dio filma robota-dječaka vodi na smetlište civilizacije, u Rouge City, gdje umalo postaje žrtva ljudske gomile koja gladijatorski masakrira strojeve. Taj dio filma u Kubrickovoj bi viziji vjerojatno bio središnji, jer iskazuje sličnu skepsu prema ljudskom društvu kao i "Clockwork Orange" ili "Full Metal Jacket". Sasvim očekivano, kod Spielberga je taj segment najslabiji, ikonografski nezanimljiv, dramski sladunjav i sižejno mrtav, ali ima sjajnog Jude Lawa koji je odličan u ulozi robotskog Vergilija koji nas vodi kroz pakao. Zaokružujući "A.I." Spielberg završava dramski naizgled posve nepotrebnom kodom koja je, međutim, do srži spilbergianska. Dječakovu patnju iskupit će vitki svemirci, nalik izduženim alienima iz "Bliskih susreta treće vrste", poklanjajući mu nakon tolikih patnji jedan dan virtualne sreće.
Spielberg nije intelektualac. Maestro u operiranju emocijama, Spielberg je razoružavajuće nespreman tematizirati ideje. Tako i u "A.I." autor posve nezapitano prelazi preko niz motiva koji su intelektualno opasni i strašni. Zar zaista djeca služe da bi usrećila roditelje? Je li način da se iskupi patnja virtualna sreća? U "A.I." ta se pitanja ni ne primjećuju. Spielberg se koncentrirao samo na jedan, posve osoban i bolan motiv: motiv bića koje je dizajnirano da voli i ima obitelj, a obitelj i ljubav su mu uskraćeni. Osim računala i trikova, za tu priču je Spielberg imao još nešto što Kubrick nije: Haley J. Osmenta ("Šesto čulo"), jedini dijete koje te može odigrati. Kad se drži blizu tog glavnog motiva i kad je mali Osment u kadru, "A.I." je dobar film. Čim se plan raširi, čim u kadar počinje ulaziti metež ideja i skica šireg antiutopijskog društva, "A.I." je nepodnošljiv.
Nakon što je "A.I." priskrbio šačicu dobrih kritika i nakon što je doživio debakl na blagajnama, jedan je kritičar napisao da je Spielberg time napokon snimio nešto što ulazi u definiciju art filma: sviđa se kritici, ali svjetini ne. Ima tu nešto: "A.I."-em Steven je Spielberg prvi put snimio film koji je potpuno, ekscentrično i ćudljivo privatan. |
|
| | | |
|
|
|
