Upravo je pravo čudo kako, izuzmemo li katastrofalnu Disneyevu ekranizaciju njegova remek djela "Dvjestogodišnjica" (SF limunada sa neprepoznatljivim Robinom Williamsom u ulozi robota), golemi Asimovljev SF opus i prije nije zainteresirao hollywoodske moćnike. No film "Ja, Robot" čija će kino distribucija početi ovoga ljeta po svoj će prilici ispraviti ovu nepravdu. Riječ je o filmskoj priči nastaloj na nizu Asimovljevih pripovjetki iz njegovog slavnog serijala o robotima u kojima je ovaj veliki SF bard dao svoju viziju razvija ljudskog društva u kojoj posve ravnopravnu ulogu ima i umjetna inteligecija tj. roboti. U povijesti SF ovaj serijal zauzima vrlo značajno mjesto između ostalog i zbog činjenice da je Asimov upravo u njemu definirao postulate svoja tri slavna zakona robotike:
1) Robot nesmije ozlijediti ljudsko biće ili svojim nedjelovanjem dozvoliti da ljudsko biće bude povrijeđeno.
2) Robot mora poštivati ljudska naređenja osim u slučaju da su iste u suprotnosti sa Prvim zakonom
3) Robot mora zaštiti vlastito postojanje sve dok to nije u suprotnosti sa Prvim i Drugim zakonom
Njegova detaljna i inspirativna vizija naše budućnosti već odavna draška maštu hollywoodskih producenata no nakon financijskog kraha spomenutog Disneyevog "Dvjestogodišnjaka" Asimov je dugo vremena bio tabu tema oko koje se plesalo kao oko vruće kaše. Onda se za realizaciju projekta zagrijao 20th Century Fox koji je u redateljskom stolcu pošto poto želio vidjeti Bryana Singera no potonji je toliko bio zauzet "X-menima" da su čelnici Foxa na koncu morali potražiti drugog redatelja. Njihov drugi pick, mora se priznati, nije ništa manje obećavajuć. Riječ je o Alexu Proyasu, redatelju istančanog rukopisa koji je upravo u SF žanru otsvario nekoliko kultnih ostvarenja (atmosferična "Vrana" i noirovski "Grad Tame"). Njegov vizualno impresivan i gotovo gotički mračan stil mogao bi se naime odlično uklopiti u tjeskobnu i akcijom nabijenu viziju budućnosti kakva bi prema najavama trebala biti priča "I, Robot-a". Nade u kvalitetan filmski doživljaj budi i odluka da se umjesto direktne ekranizacije neke od pripovjetki serijala iskoriste njegovi prepoznatljivi elementi i na osnovu njih napravi posve nova, originalna priča. Shodno tome agent Spooner je izmišljen lik dok, će poznavateljima Asimovljeva djela, poveznicu sa pisanim predloškom predstavljati njegova suradnica u istrazi, dr. Susan Calvin. Produkcija filma počela je u svibnju prošle godine i trajala je pet mjeseci, kako bi se troškovi smanjili na što je moguće manju mjeru snimanje se većinom odvijalo u Kanadi usprkos Proyasove želje da, baš kao što je to Peter Jackson prije njega napravio na Novom Zelandu, film napravi u rodnoj Australiji. Usprkos toga budžet filma narasao je do golemih razmjera, šuškalo se o cifri od 200 milijuna dolara no Fox je objavio da se ukupni troškovi, računajući i Smithov kraljevski honorar od 20 milijuna $, kreću oko 130 milijuna dolara. Kako to jednom SF-u i priliči "Ja, Robot" bit će krcat CGI animacijom i specijalnim efektima za što će se pobrinuti kompanije koje su se na tom polju već poodavno dokazale Digital Domaine i WETA no usprkos tome što će FX-i zasigurno veliku ulogu u doćaravnju atmosfere filma Proyas naglašava kako je u središtu svega ipak priča. Imajući u vidu njegov raniji rad na filmu zaista nema razloga da čovjeku vjerujemo na riječ. |