VijestiNajaveRecenzijeSound Of VisionKolumneSpecialForumImpressumSearchFAQ
infobox: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI

KOMENTARI:

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
Tooooooooooooooooo!!!!!
Odlično, odlično, odlično!

Jedina primjedba ide na krivo prezime Shelley Duvall.
Komentar: DarkMauL 09.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
cijelo vrijeme sam se bojao da ne pomješam duvall i winters...i to sam napravio :((((
gledao sam u isto doba lolitu i time banditse i disaster je tu :((((((
Komentar: Rommel 09.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
...I dalje ti se ne svidja Brazil? ;))

Salu na stranu, konacno Paucina posle dugo, dugo vremena. :)))
Komentar: Pajke 10.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
nisam nikad gledao punu verziju brazila, dati ću konačni sud kad i to obavim
Komentar: Rommel 10.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
Kakvu si ti to verziju gledao!?

Ja doduse odavno nisam gledao Brazil(verovatno oko 8 god.), ali pre toga sigurno 5-6 puta.

:)
Komentar: Pajke 10.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
jednu od ispod 2h trajanja, a origigi je 140 min
Komentar: Rommel 10.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
Prije nekoliko godina bio sam na izložbi (u Zagrebu) grupe The Beatles i lijepo je tada bilo vidjeti jedan mali segment posvećen filmskom angažmanu Georga Harrisona. Naime Harrison je krajem 70-ih osnovao filmsku producentsku kuću HandMade Films koja je financirala niz filmova, pa je tako međuostalim zaslužna i za Time Bandits, a legendarni Beatle Harrison je kao veliki ljubitelj slavnog Circusa u još dva navrata surađivao sa Pythonovcima.

Što se tiče Rommelove paučine posvećene spomenutom filmu, ne znam koju riječ hvale bi sada dodao budući da nas veliki filmski poznavatelj Rommel uvijek obraduje vrhunskom obradom neke filmske teme. Svaka čast Sergej! :)
Komentar: HAL 9000 10.03.2005.

Re: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
Točno HandMade Films je osnovan da bi se spasio Life of Brian...no kako sam o tome pisao u Long Good Friday nisam želio ponavljati i ovdje....Hvala na pohvalama....
Komentar: Rommel 11.03.2005.

Trenutno niste ulogirani pa ne možete ni dodavati komentare
« povratak
Kolumna: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI

Kolumna: PAUČINA: VREMENSKI BANDITI PAUČINA: VREMENSKI BANDITI
(09.03.2005.)

Kako napraviti savršeni svijet u samo 6 dana?  Zapravo nikako! Jer ako je vjerovati starodrevnim zapisima, nedostaje makar još jedan dan da bi se tako obiman posao uspješno priveo svršetku. Zar onda može biti iznenađujuće da čak ni Vrhovno Biće (Ralph Richardson) nije uspjelo u tome? Svijet je tu, naizgled izgleda savršeno, no Vrhovno je biće svjesno pogrešaka koje su preostale i koje zahtijevaju da se kad tad isprave. Zato će i stvoriti mapu sa prikazom svih vremenskih rupa koje vode do lokacija gdje su prepravke nužne i upoznati s njenim postojanjem grupu svojih pomoćnika – patuljaka, čiji je neslužbeni vođa bio Randall (David Rappaport), da im bude od pomoći prilikom dovođenja svega u red.

Banditi s mapom

Wally
Strutter

U stvari, sve bi i proteklo kako treba da Randall nije uvidio neke druge mogućnosti koje pruža ova dragocjena mapa. Putovanje kroz vrijeme, susret s najpoznatijim ličnostima pojedinih doba, a uz to ne manje bitno, prilika da ih se temeljito opljačka te da neizmjerna bogatstva promjene vlasnika. Tako su on i petorica njegovih sudrugova odlučili postati najpoznatija i najslavnija banda pljačkaša u cijelom univerzumu, pri čemu je  prvi korak bila, naravno, krađa mape za kojim je neodložno slijedio i drugi, bijeg glavom bez obzira. Jer Vrhovno se Biće, otkrivši krađu, odmah dalo u potjeru za kradljivcima, a ovi su, sa svoje strane, činili sve da zametnu trag, a u tim će ih nastojanjima jedna od vremenskih rupa povezati sa novim, pomalo neobičnim, i makar u  početku nevoljkim članom njihove družbe. Randall će sa svojim patuljcima osvanuti upravo u Engleskoj osamdesetih godina i to u  jednoj  malenoj sobici londonskoga predgrađa koja je pripadala 11-godišnjem Kevinu (Craig Warnock). Dječak, isprva šokiran uljezima, biti će prisiljen zaputiti se u avanturu koju teško da će ikada zaboraviti....

Terry Gilliam, jedini amerikanac u inače kompletno engleskoj postavi Letećeg cirkusa Monty Pythona, rođen je 1940. godine u Minneapolisu. Karijeru je započeo kao jedan od dvojice urednika (i jedinih uposlenika, drugi je bio Harvey Kurtzman, koji se bavio samo uređivačkom stranom posla, dok je Gilliam radio sve ostalo) Helpa, kratkovječna izdanka časopisa Mad. Ipak, po riječima samog Gilliama taj mu je period bio: «....neprocjenjiva priprema. Neki od najpoznatijih underground crtača - momaka poput Roberta Crumba (Mačak Fritz) i Gilberta Sheltona (Wonder Wart-hog, Fat Freddy's Cat) ,započeli su karijere upravo u Helpu. To mi je također omogućilo da susretnem čitav niz interesantnih ljudi, a što će mi jako poslužiti u kasnijoj fazi karijere - ljude poput Johna Cleesea».

Nakon što se Help ugasio Gilliam je na 6 mjeseci otišao u Europu i iz njemu samome nepoznatog razloga vratio se u Los Angeles da bi se okušao u sasvim novoj profesiji (koja ga nije ni najmanje zanimala)  - zaposlio se kao djelatnik neke reklamne agencije. No to nije dugo trajalo. Ponovno se vratio u London, a tada je John Cleese već bio etablirano TV ime i predstavio ga poznatijim TV producentima. Tako je počeo raditi kao karikaturist u seriji «We Have Ways To Make You Laugh» («Imamo načina da vas nasmijemo»), bio je i kreator špice za seriju «Do Not Adjust Your Set» («Ne podešavajte svoj TV»), na kojoj će upoznati i druga dva buduća Pythonovca, Erica Idlea i Terry Jonesa, radio je animaciju za uvodnu špicu filma «Cry of The Banshee» («Vještičin vrisak») sa Vincentom Priceom. Ali pravu, svjetsku, slavu donjeti će mu kasnonoćni show program poznat kao «Leteći cirkus Monty Pythona.»

Upravo s pajtonovcima Gilliam će stjecati i prva iskustva u režiranju filmova. Zajedno sa Terry Jonesom režirati će prvi dugometražni, pajtonovski film  «Monty Python & i Sveti Gral». «Terry Jones i ja odlučili smo da želimo biti režiseri, pa smo naveli ostale pajtonovce da se slože da će svi oni sa imenom Terry režirati prvi pajtonovskidugometražni film.» I «Brajanov život» i «Smisao života» korežirati će sa Jonesom, a u tom periodu napraviti će i svoj prvi solo projekt – «Jabberwocky» - fantasy film prema poemi Lewisa Carrolla.

Početkom osamdesetih Gilliam donosi odluku da je vrijeme da otpočne raditi i filmove u kojima ako se i pojave kao glumci članovi Letećeg cirkusa, neće više nositi pridjev «pajtonovski», a «Time Bandits» («Vremenski Banditi») su jedan od prvih filmova koji pripada ovoj  drugoj skupini.

Pomalo poražavajuće zvuči da ovaj film, koji će se pokazati velikim hitom na kino blagajnama, niti jedna od «velikih» producentskih kuća nije bila voljna uzeti pod svoje okrilje, tako da je zapravo sasvim malo nedostajalo da Vremenski banditi nikada ni ne budu prikazani. No, Gilliam koji  je dakako već imao iskustva s takvim stvarima budući da je već u to doba planirao i nije uspijevao pokrenuti projekat pod nazivom Brazil i upravo radi tog neuspjeha prihvatio se snimanja ovog, u suštini (mada ni u jednom trenutku tako ne izgleda) vrlo jeftinog filma, imao je vrlo jednostavno objašnjenje svih tih događanja oko Vremenskih Bandita:

«Slušaš te ljude (producenti) što pričaju i jednostavno odbijaš prihvatiti. Tako su vraški sigurni da znaju o čemu pričaju, dok zapravo cijelo vrijeme nagađaju. Izmisle neka svoja istraživanja i onda ovise o njima kao da je riječ o nauci. Nemaju iole poštovanja prema inteligenciji vlastite publike. A onda kada im se dogodi uspjeh polome se u dokazivanju kakav briljantan potez su napravili.» 

Koštajući nešto preko 5 milijuna dolara, film je snimljen za dvanaest tjedana, a kada je iduće godine pušten u distribuciju, zahvaljujući maloj producentskoj kući Avco Embassy Picture, postao je upravo nevjerojatan hit. Što je još i važnije, Gilliam je stekao reputaciju čovjeka koji s malo novaca može napraviti blockbuster, reputaciju koja će mu omogućiti snimanje i Brazila i kasnije Pustolovina Baruna Münchausena, doduše tada sa znatno većim buđetom. Prema vlastitom priznanju, Gilliam mrzi rad sa djecom «pogotovo one američke, slatkaste dječje glumce» tim više čudi što je upravo njegova ideja bila da snimi ovu fantasy priču, o dječaku koji će dobiti neobičnu priliku da upozna iz prve ruke sve svoje junake i u svakom od njih ponaosob će se razočarati, čak i u Agamemnonu (Sean Connery), koji će od svih njih najbolje postupiti sa Kevinom, ali će ga umjesto da ga uči mačevanju, što je dječak poželio, učiti jeftinim mađioničarskim trikovima, jer će mu to «više poslužiti u životu».  Sam Craig Warnock, na pomalo je neuobičajen način dobio ulogu u Banditima. Pratio je starijeg brata na audiciju upravo za tu rolu, i Gilliam je zamijetio tiha i povučena, samozatajna dječarca koji mu se odmah učinio kao idealan za ulogu Kevina, dječaka istih osobina i velikog zaljubljenika u čitanje, karakteristika koju mu je pridodao sam režiser isto tako veliki ljubitelj knjiga i čitanja.

Unatoč tome što je u prvotnim zamislima cijeli film trebao biti sniman na visini dječaka pojavilo se pitanje može li se samo sa dječakom uspješno iznjeti cijela radnja. Tada se Gilliam prisjetio svoje omiljene cirkuske točke u kojoj bi se u središtu arene pojavio omanji auto iz kojeg bi iskakali nebrojeni klaunovi i ta mu se ideja tako dopala da je odlučio pridodati cijelu gomilu ljudi malih rastom, a upravo su oni pomagači Vrhunskog bića i aspiranti na naslov najuspješnije bande pljačkaša ikada. To se rješenje pokazalo kao iznimno uspjelo, mada je kamermanima bilo poprilično teško snimati najveći dio filma držeći kamere na visini manjoj od 1 m.

Sam Gilliam neće moći odoljeti još jednoj stvari. Tijekom cijelog filma poigrava se odnosima veličina i pokazuje nam kako obični predmeti ili ljudi normalna rasta izgledaju u usporedbi s patuljcima. Za sve efekte u filmu bila je zadužena tvrtka Peerless Camera (Kamera Bez premca) koju su zajednički osnovali Kent Houston i Gilliam 1976 godine, odmah po svršetku rada na Svetom Gralu. Njih dvojuca surađivali su već dugo, još od Gilliamovih TV dana, a upravo će Peerlees kao još jedna poveznica, raditi efekte na sva 3 filma ove trilogije (Time Bandits, Brazil, The Adventures of  Barun Münchausen). Unatoć oskudnu budžetu cijela glumačka postava je više no reprezentativna. Slučaj je odigrao svoju ulogu u svezi sa nastupom  Seana Connerya u ovom filmu, jer je on kao slavna, a samim time i vrlo skupa, zvijezda bio nedostupan. Čak je i u scenariju doslovce bilo predviđeno: «Agamemnon skida šljem i otkriva se Sean Connery ili glumac sličan njemu ali znatno jeftiniji». Dakle očito nije bilo vjerojatno, nije se čak ni sanjalo, da bi popularni glumac mogao nastupiti u filmu. No na neki način Connery se dokopao scenarija koji mu se jako svidio i naložio je svom agentu da kontaktira filmaše o njegovom mogućem nastupu u filmu. Kako je bio prezauzet drugim dogovorenim projektima, mogao je odvojiti samo malo vremena da se snime scene sa njime, tako da je ekipa odmah morala otići na lokacije u Maroku, koje su predstavljale antičku Grčku, a Craig Warnock je svoje prve scene na filmu odigrao upravo sa čuvenim James Bondom u kadru i na taj način, sreo još jednog od svojih heroja. Dječak je u početku imao izrazitu tremu i nije mogao snimati skupa sa Conneryem, pa je ovaj predložio da se prvo snime scene gdje je dječak sam da stekne malo samopouzdanja i pokazalo se da je stari lisac imao potpuno pravo: Craig je savladao početnu tremu i dalje je sve teklo bez greške. Zanimljivo je da Sean Connery nije želio dopustiti Gilliamu da ga snima dok se penje na konja, tvrdeći kako to: «ne bi bilo baš reprezentativno», pogotovo za jednog Agamemnona.

U Gilliamovim filmovima gotovo se redovito pojavi netko od pajtonovaca. U ovom filmu se pojavljuju John Cleese i Michael Palin. Cleese je Robin Hood, čovjek koji otima bogatima da bi darivao siromašne. No pojavljuje se i jedna moralna dilema: kada daruješ siromašne, oni u tom trenu prestaju biti siromašni i postaju sasvim legalna lovina za pljačkanje. Tako da blago na kraju nikad ne napušta Sherwoodsku šumu.

Palin se pojavljuje u nizu epizoda, između ostalog i na Titanicu, (scene s Titanicom malo su dorađene scene preuzete iz filma «A Night to Remember») i to uvjek u paru sa Shelley Duwall(najpoznatija uloga joj je ona iz Kubrickova filma «The Shining»), glumeći ljubavnike, koji imaju određenih problema, nikad konkretno definiranih, no da se naslutiti koje vrste, a usud ih eto, nanosi uvijek na put našoj grupici. Ian Holm je svojom izvedbom Napoleona, kao pijane iskompleksirane propalice, opsjednute visinom toliko oduševio Gilliama da je prema vlastitu priznanju «umirao od smijeha» snimajući scene s Napoleonom nakon bitke kod Castiglionea. Ništa čudno jer je Ian Holm uistinu izuzetan glumac, trenutno najpoznatiji po izvedbi Bilba u Jacksonovoj trilogiji o Gospodaru prstenova, no on iza sebe ima još čitav niz nastupa u filmovima i serijama, od kojih, ako bi trebalo birati svakako spomenuo izvrsnu Granadinu TV seriju, a prema trilogiji Lena Deightona «Game, Set Match».

Nezaboravan je i David Warner, kao sama esencija zla. Tu ulogu trebao je dobiti Johnatan Pryce (koji će kasnije nastupiti u Brazilu), no Pryce se odlučio za bolje plaćenu ulogu u nekom drugom projektu. Sam  kostim Zla djelomično asocira na izgled Aliena iz filma Ridleya Scotta. Ono je tehnologijom opsjednuti manijak, razumije se u digitalne satove, i preostaje mu još samo da spozna tajnu video kazeta i kompjutera pa da ono postane Vrhunsko Biće i ponovno sagradi svijet, ali po svojoj mjeri. Jer smatra da je sadašnje Vrhovno biće totalno neracionalno: stvorilo je 43 vrste papiga, crve... a On bi od prvoga dana krenuo sa laserom! Gilliamova fantazija se nikada nije zadržavala samo unutar očekivanih gabarita za film ove vrste: kritika potrošačkog mentaliteta i konzumenizma, ovisnost o stvarima, tehnologiji, prisutna od samog početka kroz likove Kevinovih roditelja, ovisnika o TV-u,  o nagradnim kvizovima (i pred susret sa Zlom u tvrđavi Vječne Tame, dekor je napravljen poput neke nagradne TV igre!) i reklama, koje su sušta suprotnost svom djetetu. I baš zato, suprotno bajkovitim happyendovima Gilliam će se otarasiti roditelja, smatrajući svog junaka nakon cijele avanture dovoljno iskusnim i zrelim da nastavi sam živjeti, bez onakvih roditelja koji mu ni u čemu nisu bili dobar uzor i nakon što je spoznao da čak ni heroji nisu onakvima kakvima ih zamišljamo već ljudi nesavršeni poput nas samih, sa manjim ili većim manama.  A na kraju krajeva mali Kevin je dobio nešto poput osobnog anđela čuvara u vidu vatrogasca koji ga izvlači iz kuće u plamenu. Anđeo je s likom osobe koju je već sreo tijekom ovoga putovanja, i koja će se vjerojatno opet vratiti ako mu ikad zatreba tijekom odrastanja, što znači da iako je ostao bez roditelja daleko od toga da je ostao sasvim sam.

Negdje u doba kada su se počele prikazivati «Avanture Barona Münchausena», Terry Gilliam je u šali izjavio da će snimiti i četvrti nastavak. I tek tada uvidio je da je totalno neplanski napravio trilogiju ili nešto što bi moglo proći kao trilogije (nemam pojma u koju skupinu bi Montoya uvrstio ovo u svojim klasifikacijama trilogija) – tri filma fantazije... jedan viđen dječjim očima, u jednom je junak srednjovječni čovjek, u jednom starac... dječak i starac su i umom i razmišljanjima spremni prihvatiti fantaziju i snovi im se ispune, dok srednjovječni čovjek u Brazilu, sa šabloniziranim načinom razmišljanja i nespremnošću i nemogućnošću sanjanja ostaje zarobljen u paranoičnom svijetu jer san nije bio dovoljno jak (čak je postojao aparat koji je držao otvorenima kapke, samo da bi spriječio sanje) da ga iznese iz takva svijeta. A snovi su, kako nam poručuje Gillian, bitan dio svakoga od nas, i sve ovisi koliko smo mi sami spremni tu činjenicu privatiti.

Rappaport
Ogg
Fidgit
Michael Palin & Shelley Win
Troll and his wife
Evil (David-Warner)
Agamemnon (Sean-Connery)
odnosi velicina
Robin Hood
Ian Holm kao Napoleon
Terry Gilliam
 
« povratak Sergej Karov
© 2003 popcorn.hr